Kako smo već i objavili u članku s godišnjom statistikom dubrovačke zračne luke, finalizirane su brojke svih hrvatskih zračnih luka otvorenih za domaći i međunarodni promet za 2023. godinu. U Hrvatskoj je u 2023. godini zabilježeno 11.3 milijuna avio putnika, čime je, nakon tri godine, broj putnika vraćen na razinu prije izbijanja globalne pandemije.
Hrvatske zračne luke u 2023. godini prihvatile su i otpremile 11.3 milijuna putnika, što je gotovo identično rekordnoj 2019. godini. Naime, u odnosu na spomenutu, prošle je godine u hrvatskim zračnim lukama zabilježeno svega 12 tisuća putnika manje, čime su se brojke vratile na rekordnu razinu prije izbijanja globalne pandemije.
Naravno, u nekim je zračnim lukama došlo do slabijeg oporavka, ili je pak isti potpuno izostao (Pula i Rijeka), dok je u tri hrvatske zračne luke (Zagreb, Split i Zadar), ostvaren rekordan godišnji broj putnika od kad ove zračne luke posluju. U tom smislu, 2023. godina je za iste bila vrlo uspješna.
I manje zračne luke bilježe pozitivan trend oporavka, poput Brača i Osijeka, no valja napomenuti da, s obzirom na skroman broj linija, uvođenje jedne nove značajno utječe na statističke podatke, pa je rast prikazan u postocima zaista impresivan, no zapravo se radi o vrlo skromnim brojkama (par desetaka tisuća putnika na godišnjoj razini), što primjerice jedna zračna luka poput Splita ili Dubrovnika prihvati i otpremi u jednoj suboti u srcu ljetne sezone.
Dubrovačka je zračna luka trenutno, po broju putnika, na neki način podbacila, s obzirom na to da se još uvijek nije vratila na brojke iz razdoblja prije globalne pandemije (2019.), no kako smo već napomenuli, s brojnim najavama novih linija te povećanjem rotacija i/ili kapaciteta na postojećim, doći će do značajnog rasta u 2024. godini, a upravo kao posljedica tih najava, Dubrovnik će u 2024. godini ući u klub hrvatskih zračnih luka (sa Zagrebom i Splitom) koji će na godišnjoj razini imati više od 3 milijuna putnika.
Kako je vidljivo i na grafikonu, ukupni broj avio putnika u Hrvatskoj kontinuirano je rastao iz godine u godinu, no onda je, s globalnom pandemijom došlo do drastičnog pada, baš kao i u cijelom svijetu. Neke su se zračne luke od posljedica pandemije oporavile ranije, neke još nisu, dok neke bilježe daleko više putnika sada nego 2019. godine.
Uzmemo li u obzir sve najave za ljetnu sezonu, na kraju ove godine Hrvatska bi mogla zabilježiti oko 12.5 milijuna avio putnika, što će biti novi rekord za hrvatske zračne luke te jasan znak potpunog oporavka i novog rasta u ovoj važnoj grani prometa. IATA je još u vrijeme pandemije najavila da će oporavak zračnog prometa u Europi potrajati nekoliko godina, no s obzirom na to koliko je pandemija uzdrmala cijeli svijet u svakom smislu, zračni se promet u Hrvatskoj oporavio u razmjerno kratkom vremenskom roku.
Hrvatske zračne luke moraju planirati nove strategije razvoja i držati korak s najnovijim standardima u industriji. Novi putnički terminali u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, tri zračne luke u kojima se odvija glavnina zračnog prometa u Hrvatskoj, na određeno su vrijeme riješili problematiku prihvata i otprema putnika, no sve hrvatske zračne luke moraju raditi na svojoj infrastrukturi, pri čemu valja naglasiti da je ista gotovo sigurno najproblematičnija u Splitu (nedostatak paralelne rulnice uz cijelu dužinu uzletno – sletne staze te vrlo limitiran broj parking pozicija za zrakoplove) i Zadru (razmjerno mali putnički terminal kroz koji u vršnim ljetnim mjesecima prolazi razmjerno velik broj putnika).
Uz sve navedeno, natječaj za drugog pružatelja usluga u tri hrvatske zračne luke (Splitu, Dubrovniku i Zagrebu), o čemu smo detaljnije pisali prije nekoliko mjeseci, ove će godine izaći u javnost čime će se napokon liberalizirati taj dio poslovanja u hrvatskim zračnim lukama, a što se na političkoj razini odgađa već godinama (po pravilima, zračna luka koja u godini prihvati i otpremi 2 milijuna putnika mora otvoriti vrata drugom pružatelju usluga). Split je po prvi puta 2 milijuna putnika ostvario u 2016. godini, Dubrovnik 2017., a Zagreb i ranije.
Problem sezonalnosti ostat će prisutan i u ovoj godini, van ljetnih mjeseci broj aviolinija prema Hrvatskoj, osobito obali, je vrlo mali, bez prevelikih izgleda da se nešto po tom pitanju drastično promjeni u skoroj budućnosti. Nacionalni avioprijevoznik održava linije prema gotovo svim obalnim zračnim lukama u zimskom redu letenja, no s malim brojem linija nemoguće je napraviti željeni pomak. Dobra je vijest što će Ryanair otvaranjem svoje ljetne baze u Dubrovniku nastaviti letjeti prema toj zračnoj luci na nekoliko linija i sljedeće zime, što je prvenstveno posljedica poticajnog programa ove zračne luke, a ne komercijalnih interesa aviokompanije, no u tom smislu se Dubrovniku samo može čestitati jer je dobro pripremljenim poticajnim programom uspio pridobiti najpoznatijeg niskotarifnog avioprijevoznika s redovnim linijama u zimskim mjesecima, zasigurno primjer iz kojeg bi uprava zadarske zračne luke trebala učiti.
Na kraju najvažniji statistički podatak – u hrvatskim zračnim lukama u 2023. godini nije bilo značajnijih nezgoda ili nesreća na redovnim komercijalnim linijama. Sigurnost jest i ostaje prioritet broj jedan svima onima koji svakodnevno rade u ovoj industriji, nebitno u kojoj ulozi (zračna luka, aviokompanija, kontrola leta, pružatelj usluga, itd.).
Dodaj komentar