Kako prenose brojni svjetski mediji, uključujući i francuski Le Monde, Francuska je odlučila uvesti zabranu domaćih letova u sklopu zelenih politika, a kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova.
Navedena zabrana bi trebala imati ograničen učinak na domaći zračni promet u Francuskoj, budući da će utjecati na 1 od 40 linija.
Prvotni plan i ambicija predstavljena od građanske inicijative Convention Citoyenne pour le Climat bila je ukinuti sve domaće letove za koje postoji alternativa putovanja vlakom koje traje manje od 4 sata. Nakon daljnjih pregovora odlučeno je da će se zabrana odnositi na određene linije za koje postoji alternativa putovanja vlakom koje traje manje od 2 sata i 30 minuta. Predmetna zabrana će se konkretno primjenjivati na 3 linije:
- Pariz (Orly) – Bordeaux
- Pariz (Orly) – Lyon
- Pariz (Orly) – Nantes
Dodatne 3 linije su ipak izuzete od zabrane, budući da nije postojala odgovarajuća alternativa putovanja vlakom:
- Pariz (Charles de Gaulle) – Rennes
- Pariz (Charles de Gaulle) – Lyon
- Lyon – Marseille
Iako i za navedene 3 linije postoji alternativa putovanja vlakom ipak frekvencija vlakova i ustaljeni raspored vožnje nisu dovoljno dobro organizirani kako bi putnicima omogućili rane jutarnje dolaske i povratke u večernjim terminima. Bitno je napomenuti kako predmetna zabrana letenja neće utjecati na konekcijske letove u navedenim zračnim lukama.
Zabrane su uvede kao dio francuskog klimatskog zakona (2021. godina), a temeljem građanske inicijative Convention Citoyenne pour le Climat. Francuska je za provedbu zakona ranije dobila i zeleno svjetlo Europske komisije.
Inače EU je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova kojima želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. Taj je cilj, zajedno s privremenim ciljem smanjenja emisija za 55 posto do 2030. godine, postavljen u Europskom zakonu o klimi.
Jedna od mnogih inicijativa EU-a za postizanje navedenih ciljeva je i Uredba o raspodjeli tereta koja se ažurira kao dio zakonodavnog paketa “Spremni za 55%”.
Uredba o raspodjeli tereta postavlja obvezujuće ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova za svaku zemlju EU-a u sektorima koji nisu pokriveni sustavom trgovanja emisijama, kao što su promet, poljoprivreda, zgrade i gospodarenje otpadom. Ovi sektori stvaraju većinu stakleničkih plinova u EU-u (oko 60 posto ukupnih emisija EU-a).
Parlament je 14. ožujka 2023. glasovao za podizanje granica za smanjenje stakleničkih plinova do 2030. s 30 na 40 posto u usporedbi s razinama iz 2005. godine.
Sve države članice, uključujući i Republiku Hrvatsku, moraju smanjiti emisije stakleničkih plinova između 10 i 50 posto. Postavljeni nacionalni ciljevi ovise o bruto domaćem proizvodu po stanovniku svake zemlje i razini isplativosti. Osim toga, zemlje EU-a neće smjeti premašiti utvrđeni okvir godišnje emisije.
| Država članica | Prethodni cilj za 2030. u odnosu na 2005. godinu | Novi cilj za 2030. u odnosu na 2005. godinu |
| Luksemburg | -40% | -50% |
| Švedska | -40% | -50% |
| Danska | -39% | -50% |
| Finska | -39% | -50% |
| Njemačka | -38% | -50% |
| Francuska | -37% | -47.5% |
| Nizozemska | -36% | -48% |
| Austrija | -36% | -48% |
| Belgija | -35% | -47% |
| Italija | -33% | -43.7% |
| Irska | -30% | -42% |
| Španjolska | -26% | -37.7% |
| Cipar | -24% | -32% |
| Malta | -19% | -19% |
| Portugal | -17% | -28.7% |
| Grčka | -16% | -22.7% |
| Slovenija | -15% | -27% |
| Češka | -14% | -26% |
| Estonija | -13% | -24% |
| Slovačka | -12% | -22.7% |
| Litva | -9% | -21% |
| Poljska | -7% | -17.7% |
| Hrvatska | -7% | -16.7% |
| Mađarska | -7% | -18.7% |
| Latvija | -6% | -17% |
| Rumunjska | -2% | -12.7% |
| Bugarska | 0% | -10% |
Dodaj komentar