Zračna luka Dubrovnik od danas je Zračna luka Ruđer Bošković

Od četvrtka, 2. studenog 2023. godine, svi će putnici slijetati u Zračnu luku Ruđer Bošković, budući da je Zračna luka Dubrovnik promijenila ime.

Dakle, izmjena imena stupa na snagu s današnjim datumom, a službena odluka o tome kako će se u budućnosti zvati Zračna luka Dubrovnik donesena je u lipnju ove godine na sjednici održanoj u Zagrebu.

Inicijativa o dodavanju imena znanstvenika nazivu zračne luke dobila je ranije podršku članova skupštine te je izglasana i službena odluka. Inače, tu se radi o inicijativi koju je već ranije pokrenuo župan Nikola Dobroslavić u vrijeme obilježavanja 300. obljetnice rođenja velikog znanstvenika te je ista revitalizirana kad je dobila podršku jedinice lokalne samouprave.

Kako je ranije prenio Dubrovački Vijesnik, vijest kako će dubrovački aerodrom nositi ime jednog od najvećih matematičara svog vremena, i jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika ikad, Ruđera Boškovića, izazvala je u svibnju ove godine bijes u istočnoj Hercegovini jer su srpske vlasti imale potajnu namjeru ovo ime dati aerodromu kojeg namjeravaju izgraditi odmah uz hrvatsku granicu.

Inače, taj aerodrom na samo 20-tak minuta vožnje od Dubrovnika trebala bi graditi kompanija Aerodromi Srbije koja je zapravo državna tvrtka u gubicima, barem što se financijske slike tiče, a čiji aerodromi u Kruševu, Kraljevu, Užicama i Nišu na mjesečnoj razini ne bilježe promet zrakoplova kojeg Zračna luka Dubrovnik ostvari već na dnevnoj razini.

Za razliku od medija u susjednoj državi, Dubrovački Vijesnik podsjeća da je Boškovićeva obitelj s očeve strane porijeklom iz Hercegovine, iz katoličke župe Ravno u Popovu polju, iz sela Orahov Do te kako se sam hrvatski znanstvenik Ruđer Bošković izjasnio kao “Dalmatinac (i) iz Dubrovnika” u polemici o obliku zemlje s francuskim fizičarem i matematičarem D’Alambertom (praotac teorijske mehanike). Predmetni odgovor na D’Alambertovo ruganje, u kojem on za Boškovića kaže da je “talijanski geodet koji ima nešto imena u matematici”, otkrio je u svom je znanstvenom radu, na temelju pisanih povijesnih dokumenata, dr. Inoslav Bešker.