Gotovo svatko tko je letio zrakoplovom ili se tek sprema na prvi let je vrlo vjerojatno razmišljao, a možda i istraživao, koje je sjedalo najsigurnije u zrakoplovu. Sa sigurnošću možemo utvrditi odmah na početku kako odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan, odnosno kako u slučaju izvanredne situacije u zrakoplovu mnogo varijabla može utjecati na krajnji ishod. U nastavku ćemo pokušati doznati koja su se sjedala možda povijesno i statistički pokazala kao “najsigurnija”.
Ipak, na početku je potrebno još jednom naglasiti kako je teško tvrditi za određeno sjedalo da je najsigurnije, a u prilog tome ide i tvrdnja Federal Aviation Administration (FAA) koja nam kaže kako su brojne studije pokazale kako ne postoji “najsigurnije” sjedalo u zrakoplovu. Ipak postoje situacije koje su pokazale da su određena sjedala bila sigurnija od ostalih u određenim okolnostima i specifičnostima pojedine takve situacije koja se dogodila.
Jedna od najčešćih pretpostavki je da su najsigurnija sjedala ona neposredno uz prolaz i to radi jednostavne činjenice što je putnicima koji na njima sjede puno lakše u slučaju izvanredne situacije doći do izlaznih vrata zrakoplova. No, budući da se jako velik broj sjedala nalazi uz prolaz izbor za najsigurnije sjedalo na taj način nije baš nešto posebno sužen.
Kako bismo došli što bliže odgovoru na pitanje o najsigurnijem sjedalu najbolje je pogledati dosadašnje statistike, a odličan pregled statistika utemeljnih na studijama o zrakoplovnim nesrećama u posljednjih 35 godina donio je poznati američki Time magazin.
Analiza Time magazina obuhvatila je 17 nesreća zrakoplova koje su zabilježene u FAA CSRTG bazi podataka o nesrećama zrakoplova i u kojima je bilo i preživjelih i nažalost preminulih putnika. Najstarija zrakoplovna nesreća koja je odgovarala potrebnim kriterijima dogodila se 1985. godine, a posljednja zrakoplovna nesreća koju su analizirali dogodila se 2000. godine.
U provedbi analize sva sjedala su grupirana u trećine te se pokazalo da su sjedala u stražnjoj trećini zrakoplova imala stopu smrtnosti od 32%, u usporedbi sa stopom smrtosti od 39% u srednjoj trećini i 38% u prednjoj trećini.
Gledajući položaj sjedala i u pojedinom redu, utvrđeno je da su srednja sjedala u stražnjem dijelu zrakoplova imala najbolje rezultate, odnosno stopu smrtnosti od 28%, a najgore su nastradala sjedala, odnosno putnici u prolazu u srednjoj trećini kabine gdje je utvrđena stopa smrtnosti iznosila 44%.
Analiza magazina Time napravljena prema dosutpnim statističkim podacima pokazala je da su osobe na srednjim sjedalima u stražnjem dijelu zrakoplova imala najveću stopu preživljavanja.
Vjerujemo kako rezultat ove analize neće značajno popularizirati “middle” sjedala u stražnjem dijelu zrakoplova, naročito kod onih putnika koji su iskustvo sjedenja na istima doživjeli i preživjeli na long haul letovima!
Također, postoje određene studije, vođene u Americi za više od 500 zrakoplovnih nesreća u razdoblju od 1993. do 2000. godine, koje su pokazale da je 90% putnika koji su sjedili na udaljenosti manjoj od 7 sjedala od izlaza preživjelo promatrane zrakoplovne nesreće.
Kao zaključak bismo mogli reći kako je “najsigurnije” sjedalo određeno okolnostima pojedine zrakoplovne nesreće te da su preživjeli putnici u katastrofalnim zrakoplovnim nesreća morali imati i dosta “sreće”.
Na puno toga kao putnici nemamo utjecaja, no ono na što uvijek imamo utjecaja je da s pozornošću poslušamo sigurnosne upute i demonstracije koje nam zrakoplovno osoblje pokazuje prilikom svakog leta. Nažalost, veliki broj putnika ih u potpunosti ignorira.
Dakle, mogli bismo imati nešto bolje izglede za preživljavanje u slučaju zrakoplovnog incidenta ako znamo gdje sjedimo, kako koristimo sigurnosnu opremu, gdje se nalaze i kako se otvaraju emergency exits, odnosno vrata zrakoplova te da sebi i drugima ne blokiramo prolaze tako što svoju prtljagu držimo na sebi ili nepravilno pod nogama. Stoga, slušajte pozorno vaše kabinsko osoblje.
U svakom slučaju, sigurno nas sve može veseliti činjenica kako je letenje vrlo sigurno, a postalo je još sigurnije posljednjih desetljeća. To je osobito vidljivo u usporedbi s drugim prijevoznim sredstvima koje svakodnevno koristimo poput automobila, bicikla ili motora.
Dodaj komentar