Kada letite kao putnik, često u obavijestima koje dolaze iz pilotske kabine možete čuti i informaciju o visini krstarenja zrakoplova. Iako visina na kojoj zrakoplovi lete ovisi o više faktora, u pravilu komercijalni putnički zrakoplovi lete na visinama između 9 000 i 11 000 metara.
Postoji više razloga zašto zrakoplovi lete visoko, no jedan od glavnih razloga je optimizacija učinkovitosti samog leta. S porastom visine na kojoj zrakoplov leti smanjuje se gustoća zraka, odnosno otpor zraka je sve manji te zrakoplov može letjeti većom brzinom uz manju potrošnju goriva. Zbog toga se većina putničkih zrakoplova nastoji nakon polijetanja u što kraćem vremenu popeti na svoju visinu krstarenja. U pravilu visinu krstarenja zrakoplovi postižu za 10 do 15 minuta nakon polijetanja.
Na visinu leta zrakoplova bitno utječu i vjetrovi. Pametno korištenje snage vjetra može doprinijeti postizanju veće brzine uz manju potrošnju goriva. Također, vjetar je jedan od čimbenika koji može produljiti ili smanjiti samo trajanje leta. Zbog toga se jačina i smjer vjetra uvrštavaju u izračune prilikom određivanja plana leta. Uvijek se nastoji iskoristi pogodan vjetar u rep prilikom krstarenja, odnosno nastoji se izbjeći jak vjetar u nos.
Masa zrakoplova je još jedan od čimbenika koji utječe na visinu leta. Što je zrakoplov teži to će trebati utrošiti više energije kako bi postigao određenu visinu. Naravno, zrakoplov je najteži prije polijetanja, odnosno prilikom pushbacka. Težina zrakoplova se smanjuje za vrijeme leta, budući da zrakoplov troši gorivo. Zbog toga je postepeno penjanje zrakoplova često uvršteno u sami plan leta kako bi se visina leta i masa samog zrakoplova držali u ravnoteži, odnosno kako bi se optimizirala potrošnja goriva.
Naravno, visina na kojoj zrakoplov leti mijenjat će se ovisno o vremenskim prilikama i neprilikama, kao i radi izbjegavanja jakih turbulencija. U interesu je svih sigurnost putnika i posade te će se visina leta u pravilu prilagoditi kako bi zrakoplov izbjegao snažno nevrijeme. Također, na ovaj način se postiže i veća razina komfora kako putnika, tako i posade. Možete samo zamisliti kako bi izgledala večera ili ručak poslužena za vrijeme jakih turbulencija.
Prije svega valja napomenuti kako zrakoplovi mogu letjeti i na visinama većim od 11 000 metara, ali sigurnosni razlozi im to ne dozvoljavaju. U slučaju nezgode, poput naglog pada tlaka u putničkoj kabini, zrakoplovima bi trebalo puno više vremena vratiti se u sigurniju zonu.
Također masa zrakoplova predstavlja još jedan razlog zašto zrakoplovi ne lete više, budući da što je zrakoplov teži to mu više goriva treba kako bi se popeo i zadržao potrebnu visinu. Uz to, koliko god je rijedak zrak dobar radi smanjenog otpora, na određenim visinama gustoća zraka postane toliko niska da motori zrakoplova počnu gubiti potreban potisak te krila zrakoplova nemaju dovoljno otpora.
Tijekom testnih letova maksimalna se visina premašuje kako bi se provjerilo je li zrakoplov siguran i na većoj visini. Maksimalna dozvoljena visina za koju je zrakoplov certificiran razlikuje se ovisno o tipu zrakoplova.
Najveća visina leta za zrakoplove Croatie Airlinesa tipa Airbus A319-100 iznosi 11 900 metara dok za Airbus A320-200 iznosi 11 920 metara. Najmanji zrakoplov iz flote domaćeg prijevoznika Dash 8-Q400 leti na najvećoj visini od 7 620 metara sukladno odobrenju.
Putnički zrakoplov s najvišom dopuštenom certificiranom visinom leta bio je kultni zrakoplov tipa Concorde čija je maksimalna visina krstarenja iznosila čak 18 300 metara.
Dodaj komentar