Hrvatska se nalazi na prvom mjestu među državama Europske unije prema udjelu zračnog prometa u ukupnoj prometnoj aktivnosti putnika, pokazali su najnoviji podaci Eurostata za 2024. godinu, objavljeni prije nekoliko dana.
Prema podacima Eurostata, čak 45,6 posto ukupno ostvarenih putničkih kilometara u Hrvatskoj odnosi se na zračni promet. Hrvatska je tako uvjerljivo na prvom mjestu u Europskoj uniji, ispred Bugarske s 30,3 posto i Cipra s 25,3 posto.
Za usporedbu, na razini cijele Europske unije zračni promet činio je 15,8 posto ukupnih putničkih kilometara. Automobil je i dalje daleko najzastupljeniji oblik putničkog prijevoza u EU-u, s udjelom od 69,2 posto, dok je željeznički promet činio 7,5 posto.
Rezultat Hrvatske posebno je zanimljiv zbog strukture teritorija i prometnih potreba. Hrvatska ima dugu obalu, velik broj otoka, turističku industriju snažno oslonjenu na međunarodna tržišta, ali i velik broj građana koji žive ili rade u drugim europskim državama.
Zračni promet pritom ima važnu ulogu u povezivanju Hrvatske s europskim tržištima. To se posebno vidi tijekom turističke sezone, kada hrvatske zračne luke bilježe snažan rast međunarodnog prometa i kada se broj dostupnih međunarodnih linija višestruko povećava.
Podatak Eurostata, međutim, treba pravilno tumačiti. Ne znači da 45,6 posto svih putovanja u Hrvatskoj završava avionom, niti da prosječni hrvatski građanin toliko često putuje zrakoplovom. Riječ je o udjelu zračnog prometa u ukupnoj prometnoj aktivnosti izraženoj u putničkim kilometrima. Drugim riječima, u izračun ulazi i prijeđena udaljenost. Zrakoplov pritom u jednom putovanju ostvaruje mnogo više putničkih kilometara nego automobil na kratkoj relaciji, što je važno za razumijevanje ovog pokazatelja.
Iza Hrvatske nalazi se Bugarska s 30,3 posto, dok je Cipar na 25,3 posto. Upravo su te zemlje, zajedno s Hrvatskom, među državama EU-a u kojima zračni promet ima posebno izraženu ulogu. Na razini EU-a situacija je bitno drugačija. Automobili su u 2024. godini činili 69,2 posto ukupnih putničkih kilometara, zračni promet 15,8 posto, željeznica 7,5 posto, a autobusi 7,3 posto.
Zanimljivo je i da je udio zračnog prometa u EU-u porastao za jedan postotni bod u odnosu na 2023. godinu. U odnosu na 2014. godinu, udio zračnog prometa povećan je za 3,6 postotnih bodova, dok su udjeli automobilskog i autobusnog prometa smanjeni.
Podaci Eurostata još jednom pokazuju koliko je zračni promet važan za prometnu povezanost Hrvatske s ostatkom Europe i svijeta. Za hrvatsko tržište to je posebno važno jer se velik dio međunarodne prometne povezanosti ostvaruje upravo preko zračnih luka. Zagreb ima ulogu glavnog cjelogodišnjeg međunarodnog čvorišta, dok obalne zračne luke tijekom ljetnih mjeseci preuzimaju velik dio prometa povezanog s turizmom.
Istodobno, hrvatsko tržište posljednjih godina dobiva sve veći broj izravnih međunarodnih linija, posebno prema velikim europskim gradovima, ali i prema udaljenijim tržištima. Eurostatov podatak stoga ne govori samo o navikama putnika, već i o specifičnoj prometnoj strukturi Hrvatske, u kojoj zračni promet ima znatno veću ulogu nego u većini drugih članica Europske unije. Podaci su postali dostupni javnosti 18. rujna ove godine, kada je Eurostat objavio najnovije podatke o prometnim navikama unutar EU, detalji su dostupni OVDJE.
Dodaj komentar