Sanja Radolović ponovno zagovara izravnu zračnu liniju između Pule i Venecije, iako nije javno predstavljena analiza koja bi pokazala njezinu tržišnu opravdanost. Umjesto povezivanja dvaju relativno bliskih tržišta, Puli je potrebna kvalitetna cjelogodišnja veza s velikim europskim zračnim čvorištem koja bi putnicima omogućila pristup širokoj mreži međunarodnih odredišta.
Na zajedničkoj sjednici saborskih odbora za turizam i promet, održanoj 22. listopada 2026., predsjednica Odbora za turizam Sanja Radolović pitala je Zračnu luku Pula postoji li mogućnost uvođenja dnevnog leta između Pule i Venecije. Kao argument navela je da je Venecija veliko međunarodno zračno odredište i da postoji velik broj upita građana Istre za takvom vezom.
Međutim, ideja nije nova. Radolović je izravne letove iz Pule za Veneciju zagovarala još tijekom kampanje za istarsku županicu 2025. godine. Gotovo godinu i pol kasnije prijedlog se ponovno pojavljuje, ali bez javno predstavljene analize koja bi pokazala zašto bi upravo Venecija trebala biti prioritet razvoja Zračne luke Pula. S gledišta mrežne povezanosti i tržišne logike, nema opravdanosti takvog prijedloga. No, krenimo redom.
Zračna luka ne uvodi liniju, nego aviokompanija
Redovite putničke linije u pravilu pokreću zrakoplovni prijevoznici, a ne zračne luke. Prijevoznik procjenjuje potražnju, očekivane prihode, troškove operacije, raspoloživost zrakoplova i mogućnost održivog poslovanja.
Zračna luka može pregovarati s aviokompanijama, predstavljati potencijal tržišta i nuditi komercijalne poticaje, ali ne može samostalno odlučiti da će od određenog datuma postojati svakodnevni let na određenoj ruti.
Zato bi relevantnija pitanja bila jesu li vođeni konkretni razgovori s prijevoznicima, postoji li analiza potražnje i kakvi su rezultati tih razgovora. Broj upita građana može biti početni pokazatelj interesa, ali nije dokaz da postoji tržište dovoljno veliko za održavanje dnevne linije.
Venecija je velik aerodrom, ali nije hub velikog prijevoznika
Jedan od glavnih argumenata za predloženu liniju jest činjenica da je Venecija veliko međunarodno zračno odredište. Međutim, broj destinacija s kojih se može letjeti iz neke zračne luke nije isto što i mogućnost kvalitetnog presjedanja na široku mrežu letova jednog prijevoznika.
Venecija Marco Polo ima brojne međunarodne linije, ali nije glavno transferno čvorište velikog mrežnog prijevoznika na način na koji su to Frankfurt ili Munchen za Lufthansu, Amsterdam za KLM, Pariz Charles de Guelle za Air France ili London Heathrow za British Airways. To je izuzetno važna razlika za putnika iz Pule koji preko Venecije želi nastaviti putovanje prema trećoj destinaciji.
Ako bi putnik do Venecije letio jednim prijevoznikom, a zatim nastavljao putovanje drugim, bez odgovarajuće povezane rezervacije imao bi odvojene karte i sam snosio rizik propuštenog presjedanja. Ovisno o itineraru, potencijalno bi morao ponovno predavati prtljagu i prolaziti potrebne procedure. Takvo putovanje nije nemoguće, ali ne nudi istu razinu zaštite i jednostavnosti kao putovanje na jednoj karti. Zato se nameće vrlo jednostavno pitanje: koji bi prijevoznik operirao liniju Pula–Venecija, s kojim bi se letovima putnici povezivali i kakvu bi konkretnu prednost takva linija donijela? Odgovore je na navedena pitanja zaista teško pronaći.
Zašto bi putnik iz Istre letio do Venecije?
Od Pule do venecijanskog aerodroma Marco Polo ima približno 275 kilometara cestom. Istra već ima cestovnu povezanost s Venecijom, pa bi izravni let morao ponuditi jasnu prednost u vremenu, cijeni ili dostupnosti daljnjih odredišta kako bi privukao dovoljan broj putnika.
Kratko trajanje leta samo po sebi ne znači i kraće ukupno putovanje. Potrebno je uračunati dolazak u zračnu luku, prijavu, sigurnosnu kontrolu, ukrcaj, iskrcaj i nastavak putovanja.
Venecija zbog toga nije logičan prvi izbor za razvoj međunarodne povezanosti Pule. To ne znači da je takva linija u svim okolnostima nemoguća, nego da njezina opravdanost nije dokazana samom činjenicom da je riječ o velikoj zračnoj luci.
Puli je potrebna cjelogodišnja veza s velikim europskim čvorištem
Ako je cilj poboljšati međunarodnu dostupnost Istre, raspravu bi trebalo usmjeriti prema mogućnosti uspostave stabilne cjelogodišnje linije iz Pule prema jednom od velikih europskih čvorišta, primjerice Frankfurtu, Münchenu, Amsterdamu, Parizu Charles de Gaulleu ili Londonu Heathrowu.
Takva bi veza, uz odgovarajuće frekvencije, usklađene rasporede i mogućnost kupnje povezanih karata, mogla omogućiti putnicima iz Istre pristup širokoj mreži europskih i interkontinentalnih letova.
Kao razvojni cilj moglo bi se razmatrati četiri do sedam tjednih polazaka tijekom ljetnog reda letenja te najmanje dva tjedna leta tijekom zime. Naravno, takve frekvencije morale bi biti potvrđene analizom tržišta, interesom prijevoznika i realnim poslovnim modelom.
U tom kontekstu ima smisla razgovarati s Croatia Airlinesom i drugim europskim prijevoznicima čija mreža i poslovni model odgovaraju takvoj ruti. Cilj ne bi trebao biti samo dodavanje nove destinacije na kartu zračne luke, nego uspostava veze koja putnicima donosi stvarnu korist tijekom cijele godine.
Od političke želje do ozbiljne prometne politike
Sanja Radolović ima pravo postavljati pitanja o povezanosti Istre i predlagati nove linije. Međutim, kada se ista ideja ponavlja tijekom duljeg razdoblja, opravdano je očekivati konkretne podatke koji bi potvrdili njezinu tržišnu i stratešku opravdanost.
Pula treba kvalitetniju cjelogodišnju zračnu povezanost. No, to ne znači da je svaka nova linija automatski dobra niti da se razvoj zračnog prometa može svesti na popis željenih destinacija.
U zrakoplovstvu se linije ne pokreću zato što iste eventualno zvuče dobro u političkom programu. Pokreću se kada postoji prijevoznik, dovoljno potražnje i poslovni model koji može osigurati održivost. Umjesto zagovaranja dnevne linije Pula – Venecija bez javno predstavljene analize, rasprava bi se trebala usmjeriti na to kako Istri osigurati kvalitetnu vezu s velikim europskim čvorištem i stvarnu povezanost s međunarodnom mrežom letova.
Upravo bi razumijevanje tih principa hrvatskih političara trebalo biti polazište ozbiljnih rasprava o budućnosti hrvatskih zračnih luka i povezanosti istih s Europom i svijetom. Croatian Aviation stoji na raspolaganju saborskoj zastupnici za daljnju stručnu raspravu o ovoj temi.
