Zračne luke Zadar, Zagreb i Pula bit će prve „pametne“ zračne luke u Hrvatskoj zahvaljujući projektu NextGen 5G Airports, u sklopu kojeg će na navedenim aerodromima biti uvedena privatna 5G mreža te nova tehnološka rješenja za nadzor infrastrukture i operativne procese.
Projekt NextGen 5G Airports provodi Hrvatski Telekom u konzorciju sa Zračnom lukom Pula, Međunarodnom zračnom lukom Zagreb, Zračnom lukom Zadar, tvrtkom Markoja i Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Projekt se provodi uz sufinanciranje Europske unije kroz program CEF Digital.
Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 5,6 milijuna eura, dok prema podacima Europske komisije projekt ima ukupni proračun od 4,1 milijun eura u okviru dodijeljenih sredstava, uz 3,1 milijun eura EU sufinanciranja. Projekt traje od početka 2026. do kraja 2028. godine.
U Zračnoj luci Pula projekt predviđa izgradnju privatne 5G mreže koja će omogućiti pouzdanu i brzu komunikaciju između različitih sustava i uređaja koji se koriste u svakodnevnom radu aerodroma.
Za razliku od klasične javne mobilne mreže, privatna 5G infrastruktura namijenjena je specifičnim potrebama zračne luke. Takva mreža omogućuje veću kontrolu nad komunikacijom, sigurnošću podataka i raspoloživošću sustava, što je posebno važno u okruženju u kojem se istovremeno odvijaju brojni sigurnosno i operativno važni procesi.
Europska komisija navodi da će se na tri hrvatska aerodroma implementirati privatne 5G standalone mreže u frekvencijskom području 3,5 GHz, uz povezivanje s edge i cloud infrastrukturom.
Jedna od konkretnih primjena u Puli bit će modernizacija nadzora aerodromske infrastrukture. Projekt predviđa implementaciju UHD kamera i senzora za nadzor perimetra zračne luke, kao i industrijskih tableta te softvera temeljenog na umjetnoj inteligenciji za inspekciju uzletno-sletne staze. Takav sustav omogućit će prikupljanje i prijenos velike količine podataka u stvarnom vremenu, dok će umjetna inteligencija pomagati u prepoznavanju potencijalnih nepravilnosti. Zračna luka Pula ističe da će nova tehnologija omogućiti učinkovitiji nadzor aerodromske infrastrukture, višu razinu sigurnosti te brže izvršavanje operativnih zadataka.
Jedan od važnijih ciljeva projekta jest smanjiti potrebu za tradicionalnim načinima prijave i obrade podataka. Europska komisija kao jedan od ključnih use-caseova projekta navodi upravo inspekciju i sigurnost uz pomoć umjetne inteligencije, UHD kamera, senzora i dronova. Sustav može omogućiti analizu snimki u stvarnom vremenu, automatsko prepoznavanje nepravilnosti i digitalno evidentiranje rezultata inspekcije.
To bi u praksi trebalo omogućiti brže uočavanje potencijalnih problema na operativnim površinama i infrastrukturi te učinkovitiju reakciju nadležnih službi. 5G pritom nije cilj sam po sebi. Njegova je uloga osigurati infrastrukturu koja može prenijeti velike količine podataka uz malu latenciju, što je potrebno za videoanalitiku, senzore, dronove i druga tehnološka rješenja.
NextGen 5G Airports nije ograničen samo na sigurnosni nadzor. Među predviđenim primjenama nalazi se i digitalizacija procesa upravljanja prtljagom i teretom. 5G omogućuje povezivanje skenera i sustava za praćenje u stvarnom vremenu, čime se može unaprijediti sljedivost prtljage i tereta te smanjiti mogućnost pogrešaka u procesu rukovanja. Europska komisija navodi da projekt uključuje četiri inovativna 5G use-casea, među kojima su upravo AI podržana inspekcija i sigurnost te optimizirano upravljanje teretom i prtljagom.
NextGen 5G Airports nije projekt koji se odnosi samo na Pulu. Privatne 5G mreže bit će izgrađene i na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb te Zračnoj luci Zadar. Na taj će način tri hrvatska aerodroma dobiti zajedničku tehnološku osnovu za daljnju digitalizaciju i uvođenje naprednih rješenja u svakodnevne operacije. Projekt predviđa i mogućnost razmjene velikih količina obrađenih podataka između zračnih luka. Posebnost projekta potvrđuje i njegov status na europskoj razini. Hrvatski Telekom navodi da je NextGen 5G Airports tek četvrti projekt usmjeren na aerodromsku infrastrukturu koji je dobio potporu kroz CEF Digital.
Projekt je pritom dio šireg trenda u europskom zrakoplovstvu u kojem se 5G, umjetna inteligencija, senzori, dronovi i edge computing sve više koriste za automatizaciju i optimizaciju aerodromskih procesa. Za putnike se dio tih promjena možda neće odmah vidjeti, no cilj je da se tehnologija u pozadini odrazi na sigurnije, pouzdanije i učinkovitije funkcioniranje zračne luke.
Dodaj komentar