Unatoč ulasku u sam vrh ljetne sezone, splitska je zračna luka u srpnju ostvarila slabiji rezultat u odnosu na prošlu godinu. Iako su operacije ostale na visokoj razini, manji broj putnika signalizira slabiju popunjenost zrakoplova, ali i otvara pitanje daljnjeg organskog rasta s obzirom na infrastrukturna ograničenja.
Kroz putnički terminal Zračne luke Split tijekom ovogodišnjeg srpnja prošlo je ukupno 770.152 putnika. Riječ je o padu od gotovo 17 tisuća putnika u odnosu na srpanj prošle godine, kada je zabilježeno 786.945 putnika, a brojka je neznatno manja i u usporedbi s istim mjesecom pretprošle godine.
Pomalo je iznenađujuć podatak da je Split u špici ljetne sezone zabilježio pad broja putnika, brojke su u srpnju rasle godinama, vrlo stabilno i kontinuirano još od globalne pandemije. S obzirom na broj operacija, za očekivati je da je razlog zabilježenog pada ipak slabija popunjenost zrakoplova u dolasku i odlasku.
U posljednjim danima srpnja Zračna luka Split dočekala je i svog drugog milijuntog putnika u ovoj godini. U prvih sedam mjeseci kroz terminal je ukupno prošlo 2.099.324 putnika. Iako je i kumulativni rezultat manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, razlika iznosi skromnih 8 tisuća putnika. Split do kraja godine i dalje ima priliku preokrenuti trend te potencijalno postaviti novi ukupni rekord, no jasni su signali da to više neće ići s lakoćom iz prethodnih sezona.
Najveći izazov s kojim se Split suočava nije potražnja aviokompanija, već kapacitet same infrastrukture u vršnim opterećenjima:
- Stajanka i parking pozicije: zračna luka tijekom ljetnih vikenda radi na samom maksimumu kapaciteta platforme, pri čemu je broj dostupnih parking pozicija za zrakoplove vrlo ograničen, kvar zrakoplova stvara dodatne probleme, podsjećamo, u ovoj je zračnoj luci prizemljen jedan A220 Croatia Airlines već nekoliko mjeseci, od subote je u njoj i A220 španjolske Iberije koji će također trebati popravak,
- Uzletno-sletna staza: zbog nedostatka paralelne rulnice cijelom duljinom staze, zrakoplovi moraju izvoditi backtrack (vožnju po samoj pisti do uzletne pozicije), što drastično smanjuje maksimalan broj operacija po satu.
U trenutnim uvjetima, daljnji značajan organski rast u srpnju i kolovozu postaje izrazito limitran bez ozbiljnih infrastrukturnih zahvata. Postavlja se ključno pitanje kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta uprave ove zračne luke: može li se rast ostvariti isključivo disperzijom prometa na predsezonu i podsezonu te dodatnim fokusom na zimske letove, ili je izradnja paralelne rulnice i proširenje stajanke jedini logičan potez za splitski zračni promet? U svakom slučaju, bit će zanimljivo popratiti statistiku ove zračne luke do kraja godine!
Dodaj komentar