Zračna luka Rijeka u veljači ove godine prihvatila je i otpremila tek 1.464 putnika. Radi se o velikom postotnom povećanju u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je zabilježeno svega 737 putnika.
Kroz vrata Zračne luke Rijeka u veljači ove godine prošlo je tek 1.464 putnika, što je u usporedbi s veljačom 2025. godine, duplo bolji rezultat (tada 737 putnika). Radi se o vrlo skromnim brojkama kakve u zimskom dijelu godine možemo vidjeti i u Zadru, Puli i Osijeku, bolje rezultate od ovih imaju Zagreb, Split i Dubrovnik.
Problematika riječke zračne luke posljednjih se dana ponovno aktualizirala kod lokalnih političara i medija. Primorsko – goranski župan, Ivica Lukanović, prije nekoliko je dana iznio svoje viđenje stvari: – Razvoj ZL-a Rijeka ovisi o razvoju cijele županije i otoka Krka kao njenog dijela gdje je luka i smještena. Na ovoj gospodarskoj razini aktivnosti kakvu sada imamo pitanje je može li Zračna luka napraviti iskorak, mislim da toga mnogi možda nisu svjesni. Čovjek koji ovdje želi sletjeti mora za to imati razlog. Pričao sam s ljudima koji znaju o tom sektoru puno više od mene i koji su radili diljem svijeta u toj struci i oni kažu da određena destinacija, odnosno regija, treba imati određeni broj hotela i određeni broj poslovnih aktivnosti da bi njoj pripadajuća zračna luka bila efikasna za putnički promet. Tako da treba prihvatiti da treba razvijati i drugu infrastrukturu kako bi ona potaknula razvoj zračne luke. Također, veliki je problem vlasništva, odnosno suvlasništva, a tu glavnu riječ drži država kao većinski vlasnik. A ako ta ista država već 10 godina nema predstavnika u Nadzornom odboru ZL-a Rijeka – to jasno govori koliko joj je stalo. Razgovarat ćemo uskoro s ministrom Butkovićem koji je vrlo proaktivan i s kojim imamo dobru suradnju na mnogim poljima oko potencijala ZL-a Rijeka. Uglavnom, treba slušati struku, jer radi se o pitanju šire ekonomije cijele regije čiji je ZL Rijeka samo jedan dio, rekao je Lukanović.
Na upit Novog lista,
– Promet u Zračnoj luci Rijeka karakterizira, kao uostalom i većinu ostalih zračnih luka u Republici Hrvatskoj, iznimna sezonalnost. Unazad nekoliko godina primjećuje se lagani rast i stabilizacija prometa koji usprkos tome još uvijek nije dosegao rezultate ostvarene prije pandemije COVID-19. Financijski rezultati društva su također pozitivni s čime se pokrivaju gubici ostvareni u prethodnim godinama. No, ovi rezultati zasigurno ne odražavaju u potpunosti prometni i gospodarski kapacitet regije koju opslužuje Zračna luka Rijeka. Smatramo da bi kroz suradnju ZL-a Rijeka, regionalne i lokalne vlasti (prvenstveno turističkih zajednica) te ključnih gospodarskih subjekata, mogle osmisliti i realizirati aktivnosti koje bi u kratkom roku pridonijele razvoju prometa na kvarnerskoj zračnoj luci. MMPI, kao predstavnik većinskog vlasnika, je uvijek spreman podržati slične inicijative. Republika Hrvatska trenutačno nema svog predstavnika u Nadzornom odboru Zračne luke, stoji u dopisu koji smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Treba istaknuti i činjenicu kako je broj ponuđenih sjedala na tržištu prema odnosno iz Zračne luke Rijeka ove godine rekordan, no popunjenost zrakoplova na kraju je ključan faktor kakvu će brojku putnika Rijeka ostvariti u 2026. godini. Wizz Air s tri nove linije o kojima smo već pisali, svakako će biti ključan faktor rasta ovog ljeta na Krku.
Dodaj komentar