Bez obzira radi li se o malom zrakoplovu tipa Cessna ili velikom mlažnjaku A380, definicija brzine je jednaka za sve vrste zrakoplova. Brzine polijetanja i njihov izračun su bitan temelj za siguran let svakog zrakoplova. Također, određivanjem brzine polijetanja pilotima se daju oslonci i smjernice kako bi mogli donositi odluke u izrazito stresnom i dinamičnom okruženju.
Brzine polijetanja se naravno izračunavaju prije samog polijetanja, a na njihov izračun utječu brojni čimbenici poput mase zrakoplova, duljine i svojstava piste, vanjskih i drugih čimbenika. Pogrešno utvrđene brzine polijetanja mogu dovesti primjerice do udarca repa zrakoplova o samu pistu ili smanjene sposobnosti penjanja zrakoplova.
Operativne brzine polijetanja V1, VR i V2 su temeljne brzine koje nam daju precizan okvir pri određivanju ograničenja samih performansi zrakoplova prilikom polijetanja te pomažu pilotima prilikom donošenja odluka tijekom polijetanja.
V1 ili “brzina odluke”
S jedne strane, V1 je maksimalna brzina pri kojoj se može odbiti polijetanje u slučaju izvanredne situacije. S druge strane, V1 je minimalna brzina pri kojoj pilot može nastaviti s polijetanjem čak i u slučaju kvara na motoru zrakoplova.
Ako je polijetanje prekinuto pri V1 brzini, zrakoplov bi se trebao moći zaustaviti prije završetka piste, a da pri tom kočnice zrakoplova ostanu u funkciji. Ako je došlo do izvanredne situacije pri brzini većoj od V1, kao što smo ranije dali primjer kvara motora, tada bi zrakoplov trebao moći uspješno poletjeti.
V1 brzina se zbog toga naziva „brzinom odluke“, budući da je prekretnica pri kojoj pilot može donijeti odluku hoće li ili neće poletjeti.
VR ili “brzina rotacije”
Najjednostavnije rečeno, VR je brzina pri kojoj pilot započinje odljepljivanje zrakoplova od tla. Brzina rotacije osigurava da će i u slučaju kvara motora, zrakoplov uspjeti poletjeti i doseći V2 brzinu najkasnije na 35 stopa, odnosno nešto manje od 11 metara.
V2 ili “sigurna brzina polijetanja”
Kao što sami naziv kaže „sigurna brzina polijetanja“ je brzina pri kojoj se zrakoplov može sigurno uspinjati čak i u slučaju da je jedan motor van funkcije. V2 brzinu zrakoplov mora postići pri visini od 35 stopa, odnosno nešto manje od 11 metara iznad piste i održavati tijekom druge faze polijetanja. Dakle, to je minimalna brzina pri kojoj se zrakoplovom može sigurno upravljati prilikom uspinjanja i kad je jedan motor zrakoplova zakazao.
Naravno uz V1, VR i V2 kao osnovne brzine polijetanja i okvir za definiranje ograničenja sposobnosti zrakoplova te omogućavanje pilotima donošenja odluka, postoje i druge brzine polijetanja poput VMCG (minimalna brzina na zemlji pri kojoj je zrakoplov upravljiv), VMU (najmanja brzina u trenutku odljepljivanja zrakoplova), VMCA (minimalna brzina u zraku, pri kojoj je zrakoplov upravljiv) i drugih.
Vidjeli smo kako brzina zrakoplova pri polijetanju ovisi o samoj fazi polijetanja, ali i brojnim drugim čimbenicima koji na nju utječu. Naravno i model zrakoplova igra važnu ulogu kod brzine polijetanja. Možemo zaključiti kako brzina polijetanja komercijalnih putničkih zrakoplova dok jure niz pistu u pravilu iznosi između 250 i 290 km/h.
Dodaj komentar