Koncertom Mateja Meštrovića i Borne Šercara, putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman pretvoren je u pozornicu bezvremenskih klasika koja za posjetitelje ostaje otvorena do 6. siječnja 2026.
Melodije opere Carmen, Mozartove Alla Turce i Offembachova Can-Cana označili su početak uspješne suradnje Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) i Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) na projektu naziva „Glazba koja putuje dalje“. Pijanist i skladatelj Matej Meštrović u pratnji bubnjara i udaraljkaša Borne Šercara putnicima su pripremili jedinstveno iskustvo putovanja. Nastupi u putničkom terminalu će se nastaviti tijekom Adventa, te nakon Božića, sve do 6. siječnja 2026. godine, u izvedbi studenata Muzičke akademije.
Izvedba dvojca Meštrović i Šercar, u prostoru odlazaka, dok putnici čekaju ukrcaj na let, još je jedan projekt suradnje Međunarodne zračne luke Zagreb sa institucijom koja čuva i njeguje hrvatsku baštinu, čime MZLZ potvrđuje svoje društveno odgovorno djelovanje.
„Izuzetno mi je drago što je putnički terminal ponovno otvorio vrata projektu u kulturi kroz suradnju sa Hrvatskim glazbenim zavodom, jednoj od najpoznatijih hrvatskih kulturnih ustanova. Nakon uspješne suradnje s Hrvatskim povijesnim muzejom i predstavljanja hrvatskih velikana brojnim našim putnicima, suradnjom na ovom projektu osigurali smo novi doživljaj putovanja, obogaćen glazbom. Naš je cilj da putnici Hrvatsku ne pamte samo kao destinaciju, već i kao zemlju bogate kulture, koju sa sobom nose kao trajnu uspomenu i kojoj se rado vraćaju”, poručio je Nicolas Duthilleul, član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb.
Tijekom cijele 2026. godine putnici će imati priliku vidjeti, ali i zasvirati na „Klaviru nade“, koji u fundusu Hrvatskog glazbenog zavoda čuva zvukove prošlih generacija. Na njemu su nekada svirali učenici Svetislava Stančića, istaknutog glazbenog pedagoga i jedne od najvažnijih ličnosti HGZ-a, u čiju čast i danas postoji međunarodno pijanističko natjecanje.
Klavir koji se nalazi u zagrebačkoj zračnoj luci preživio je potres, dok su koncertna dvorana, kao i cijela zgrada Glazbenog zavoda, teško stradale te su još uvijek u obnovi. Otvorenje novoobnovljene zgrade HGZ-a predviđeno je za početak 2027., točno 200 godina od osnutka Hrvatskoga glazbenog zavoda i njegova kontinuiranog djelovanja.
„Hrvatski glazbeni zavod jedno je od najstarijih glazbenih udruženja u svijetu, ali i kolijevka glazbene naobrazbe u Hrvatskoj. Nakon obnove postat će suvremeni kulturni centar i dom prvog hrvatskog muzeja glazbe. Iskreno zahvaljujem Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb što što nam je u ovom prijelaznom razdoblju ustupila prostor kako bismo čaroliju glazbe mogli nesmetano dijeliti s domaćom i međunarodnom publikom“, poručila je predsjednica Hrvatskoga glazbenog zavoda, prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković.
Više o bogatoj povijesti Hrvatskog glazbenog zavoda, kuće u kojoj stoljećima stanuje glazba, putnici mogu doznati na digitalnom panou uz „Klavir nade“. Putem digitalnog donacijskog kioska i QR koda za uplate, putnici svojim donacijama mogu podržati obnovu HGZ-a. Prikupljena sredstva koristit će se za nabavu stolica za koncertnu dvoranu kao i multimedijalnu opremu te opremanje zgrade svim potrebnim namještajem. Donatori će tako postati dio čuvara hrvatske glazbene baštine.
Suradnju Međunarodne zračne luke Zagreb i Hrvatskog glazbenog zavoda podržala je i ministrica kulture i medija, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek koja je tom prilikom izjavila: „ Hvala Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb i Hrvatskom glazbenom zavodu na inicijativi i pokretanju projekta Glazba koja putuje dalje. Nakon uspješne suradnje s Hrvatskim povijesnim muzejom, veseli me da s kulturom i umjetnošću ispraćamo posjetitelje koji odlaze iz Hrvatske, ali isto tako vjerujemo da će se vratiti i posjetiti novoobnovljeni Hrvatski glazbeni zavod. Klavir nade neka bude na radost svih putnika koji će na njemu svirati.“ „Klavir nade“ tako postaje i simbol promišljenog povezivanja kulture i putovanja, zajedničko nastojanje Međunarodne zračne luke Zagreb i Hrvatskog glazbenog zavoda da glazbu i stvaralaštvo ponude putnicima upravo u trenutku odlaska, kao kulturni ritam zemlje koji nose sa sobom.
Dodaj komentar