Nakon neuobičajeno toplog studenoga, nad Hrvatsku početkom tjedna stiže izražena hladna fronta koja će donijeti naglo zahladnjenje, jaku buru i olujno jugo te lokalno i snijeg u unutrašnjosti.
Državni meteorolozi već su najavili naglu promjenu vremena, uz narančasto upozorenje za obalu i žuto upozorenje za unutrašnjost zbog vjetra i grmljavinskih pljuskova. U takvim uvjetima, ključnu ulogu imaju zimske službe u zračnim lukama – od Zagreba do Splita i Dubrovnika – koje su već ušle u službeno zimsko razdoblje i podigle stupanj pripravnosti.
Prema važećoj dokumentaciji, zimska sezona na hrvatskim aerodromima formalno traje od 1. studenoga do 15. travnja, s mogućnošću produljenja ako vremenske prilike to zahtijevaju. U tom razdoblju aktivira se tzv. Snow Plan (plan pripravnosti u slučaju snijega), koji je usklađen s europskom Uredbom (EU) 139/2014, što znači da svaki veći aerodrom mora imati jasno definirane procedure za rad u snježnim i ledenim uvjetima – od organizacije službi i opreme, do načina izvještavanja pilota o stanju USS.
U okviru zračnih luka djeluju posebne zimske službe (službe građevinskog održavanja, odleđivanja i uklanjanja snijega) koje imaju vrlo konkretne zadatke:
- Nadzor stanja uzletno-sletnih staza, taksij staza i stajanki,
- Mjerenje koeficijenta trenja (koliko se kotači zrakoplova “kližu” po podlozi),
- Redovito izvještavanje pilota i kontrolora o stanju,
- Uklanjanje snijega i leda specijalnom mehanizacijom,
- Posipavanje i kemijski de-icing površina.
U planovima je jasno zadano i kojim redoslijedom se čisti: prvo pista, zatim taxiway, pa stajanke i parkirna mjesta za zrakoplove.
Najveća hrvatska zračna luka – ZL Franjo Tuđman – raspolaže naprednim sustavom nadzora stanja kolnika. Uz uobičajene ophodnje, stanje uzletno-sletne staze prati se i iz operativnog ureda pomoću Boschung Mecatronic Ice Early Warning Systema – sustava ranog upozorenja na poledicu. Sustav uključuje više senzora ugrađenih u samu površinu piste, taksi staza i stajanki, te vanjske meteorološke stanice. Na temelju tih podataka zimska služba može na vrijeme reagirati, prije nego što led postane stvarna opasnost za slijetanje i polijetanje zrakoplova.
Na obalnim aerodromima ključnu ulogu ima zrakoplovna meteorološka služba. Za očekivane snježne oborine i zaleđivanje, aerodrom dobiva posebnu prognozu 48 sati unaprijed, upravo kako bi se zimske službe pravovremeno organizirale: od planiranja ljudstva i strojeva do rasporeda čišćenja.
U praksi to znači da su uoči najavljene hladne fronte već aktivirane dežurne ekipe, provjerena mehanizacija (plugovi, freze, ralice, posipači, prskalice za tekući de-icing) i dogovoreni prioriteti rada kada se očekuje pad temperature i moguć snijeg u unutrašnjosti.
Iako se Hrvatska u studenome inače može “pohvaliti” relativno blagim temperaturama (prosječne dnevne vrijednosti između 4 i 11 °C u unutrašnjosti, odnosno oko 14 °C uz obalu), hladne fronte ovog tipa znaju donijeti nagli pad temperature, pojačan vjetar i povremene snježne oborine.
Za putnike to u praksi znači:
- Moguća kašnjenja letova zbog čišćenja pista i de-icinga zrakoplova,
- Potencijalne promjene u rasporedu (spajanje letova, pomicanje polazaka),
- Dulji boravak u zračnoj luci, osobito u jutarnjim i večernjim satima kad je najveća vjerojatnost poledice.
S druge strane, primjena „Snow plana“ i svih propisanih procedura osigurava da su odluke o polijetanjima i slijetanju uvijek donesene s maksimalnim prioritetom sigurnosti, a ne brzine. Iako je ovom prvom frontom najavljen snijeg uglavnom u gorju, niske temperature mogle bi utjecati na jutarnje i večernje letove u smislu potrebe za odleđivanjem zrakoplova, što automatski utječe na redovitost odvijanja reda letenja. Također, snijeg u drugim zračnim lukama diljem Europe će se ipak dogoditi, pa bi kašnjenje zrakoplova na određenim rotacijama moglo rezultirati efektom lavine i generiranjem kašnjenja na ostalim rotacijama tog zrakoplova u danu.
Dodaj komentar