NOVOSTI

Aviokompanije upozoravaju: planirane reforme EU pravila o pravima putnika mogle bi dovesti do poskupljenja karata

Europske zrakoplovne kompanije upozoravaju na ono što nazivaju „pretjerano ambicioznim” planovima reforme Uredbe (EZ) br. 261/2004 – zakonodavstva EU koje uređuje prava putnika u zračnom prometu – tvrdeći da bi predložene izmjene Europskog parlamenta mogle više nego udvostručiti godišnje troškove kompenzacija, s trenutnih 8 milijardi eura na više od 15 milijardi eura. Takav rast troškova, upozoravaju, neizbježno bi doveo do viših cijena karata za sve putnike.

Zrakoplovne kompanije ističu da bi prijedlozi Europskog parlamenta narušili pristupačnost cijena – što je, prema istraživanjima, glavni prioritet putnika u uvjetima aktualne krize troškova života – te ugrozili konkurentnost europskog zrakoplovnog sektora.

„Izvorna namjera revizije EU261 bila je pronaći ravnotežu između zaštite putnika i mogućnosti zrakoplovnih prijevoznika da ponude pristupačne, pouzdane veze. Trenutni prijedlozi čine upravo suprotno”, stoji u priopćenju industrije.

Glavne zabrinutosti industrije

Rastući troškovi:
Trošak EU261 po putniku mogao bi porasti s 5 na 10 eura po segmentu leta, dodatno opterećujući kompanije koje se već suočavaju s rastućim ekološkim i operativnim troškovima.

Administrativno opterećenje:
EU261 već sada košta zrakoplovne kompanije oko 1,5 milijardi eura godišnje u administrativnim troškovima. Novi zahtjevi za automatizirane kompenzacije i standardizirane obrasce za zahtjeve, kažu prijevoznici, „samo bi povećali birokraciju i zabunu”.

Operativni pritisak:
Predložena ograničenja u fleksibilnosti preusmjeravanja, formiranju cijena i pravilima o prtljazi mogla bi, prema industriji, „ozbiljno narušiti operativnu učinkovitost i izbor potrošača”.

Ugrožena konkurentnost:
Usporedbe radi, putnici u željezničkom prometu u EU godišnje prime oko 300 do 500 milijuna eura kompenzacija, dok zrakoplovne kompanije snose „neusporedivo stroži” režim obveza.

Prioriteti industrije za uravnoteženu reformu EU261

Olakšati oporavak putovanja:

  • Povećati pragove kašnjenja kako bi letovi mogli biti „bolje kasni nego otkazani” – uz preporuku da se granice pomaknu na 5 i 9 sati, umjesto sadašnjih 3.
  • Jasno definirati (iako ne iscrpno) što se smatra „izvanrednim okolnostima” – poput lošeg vremena ili štrajka kontrole letenja – kako bi se smanjila pravna neizvjesnost i broj sporova.
  • Očuvati pravo zrakoplovnih kompanija da samostalno organiziraju preusmjeravanja na vlastitim mrežama, bez obveze da putnike preusmjeravaju na konkurentske prijevoznike ili druge oblike prijevoza.

Očuvati pristupačnost:

  • Zaštititi slobodu određivanja cijena, uključujući pravo naplate dodatnih usluga poput ručne prtljage, obroka i odabira sjedala.
  • Odbaciti prijedloge o obveznim besplatnim velikim torbama u kabini te promjene „no-show” pravila koje bi mogle ugroziti niskotarifne modele.

Smanjiti birokraciju:

  • Pojednostaviti, a ne automatizirati postupak podnošenja zahtjeva, kako bi kompenzacije ostale temeljene na zahtjevu, a ne automatske.
  • Izbjegavati mjere koje bi mogle potaknuti „novi val sudskih presedana”, podsjećajući da je Sud Europske unije već donio više od 80 presuda u vezi s EU261.

Što putnici zapravo žele

Pozivajući se na brojna istraživanja, zrakoplovne kompanije ističu da su glavne želje putnika:

  • jasne i pravodobne informacije tijekom poremećaja,
  • odgovarajuća skrb i pomoć ovisno o trajanju kašnjenja,
  • te dolazak na odredište što je prije moguće.

Kompenzacija, napominju, „nije među glavnim prioritetima putnika” te zapravo predstavlja „mehanizam preraspodjele” koji se financira iz džepa svih putnika.

Zrakoplovna industrija poziva donositelje odluka u EU da reformu EU261 usmjere prema pristupačnosti, pravnoj jasnoći i operativnoj realnosti – upozoravajući da bi pretjerana regulacija mogla ugroziti uspjeh jedinstvenog europskog zrakoplovnog tržišta.

„Dobre namjere ne jamče dobre rezultate,” zaključuje priopćenje. „Bez promišljene ravnoteže, reforma EU261 mogla bi učiniti letenje u Europi skupljim i manje povezanim – na štetu potrošača, gospodarstava i konkurentnosti.”

Dodaj komentar

Pritisnite ovdje da bi ostavili komentar